ovie stranici najdobro se gledaat na sistemi so sledniot operativen sistem i sistemski font windows nt mac c times font avtor na ovie stranici e marjan gu ev organizacija na kompjuterski sistemi risc procesori glavni risc karakteristiki direktna procesira ka logika poednostavni logi~ki kola so pomalku porti rabotat pobrzo primarna metoda za reducirawe na brojot na tranzistori e da se napravat kolata poregularni regularnost zna~i pogolema sli~nost pome u razli~ni operacii taka to pove eto od niv e bidat obraboteni od istiot potsistem postojat pomalku specijalni slu~ai kade se reducira brojot na kola magistrali i multiplekseri taka kaj risc arhitekturite se nastojuva instrukciite da sodr`at ednostavni sli~ni operacii nad sli~ni operandi vo fiksno mno`estvo na prote~ni stepeni op tata ideja vrz koja se zasnova razvojot na cisc procesorskite sistemi e bazirana na glavna memorija koja preku ke memorija e povrzana so procesorot vnatre vo procesorot za sekoja instrukcija se izveduva niza od mikroinstrukcii spored mikroprogrami zapi ani vo internata rom memorija razvojot na tehnologijata pridonesuva ke memoriite da postignat skoro identi~na brzina kako i logi~kata brzina na presmetuvawe koncepcijata kaj risc procesorite se zasnova na koristewe ednostavni softverski primitivi za~uvani vo memorijata kako regularni programi za interpretacija na instrukcii proizvedeni od preveduva~ot namesto da koristat mikroprogrami za~uvani vo internite rom memorii spored toa risc procesorite imaat pomalku i poednostavni instrukcii od cisc procesorite i konsekventno pobaruvaat pomala procesira~ka logika za interpretacija na instrukciite ova rezultira so povisoki procesira~ki brzini vo korist na risc procesorite teoriski kaj risc procesorite se postignuva brzina na izveduvawe edna instrukcija za eden vremenski takt vnatre nata gradba se zasnova na direktno povrzana procesira~ka logika to mo`e da procesira kolku e mo`no pove e instrukcii hardverot instrukciskoto mno`estvo obezbeduva samo vgraden op tonamenski blok specijalnite karakteristiki koi to odgovaraat na specijalni konstrukcii na eden programski jazik treba da mu se prepu tat na preveduva~ot ili na programskite biblioteki ako istite se vnesat vo hardverot postanuvaat premnogu specijalizirani i beskorisni vo pogolem broj slu~ai ili premnogu op ti i ~esto premnogu bavni hardverskite instrukcii treba da izveduvaat edna ednostavna rabota dobro i brzo i treba da se kombiniraat fleksibilno i brzo edna so druga nivnoto kombinirawe na inteligentni na~ini treba da mu se prepu ti na softverot registri malata brzina na memorijata vo odnos na procesorot nametnuva to pomala frekvencija na upotreba na memorijata so cel da se zapazat performansite na upotrebuvaniot sistem ova inicira potreba od zgolemuvawe na brojot na interni registri vo procesorot pa duri i voveduvawe na pogolem podato~en ke vo kontrolnata edinica me utoa brojot na registri ne mo`e da se zgolemuva proizvolno za da se ovozmo`i relativno brz i ednostaven pristap od registrite kon aritmeti~ko logi~kite edinici pobaruvawata na ovie procesori za izrabotka na preveduva~i za vi ite jazici prakti~no se sveduva na to pogolema upotreba na internite registri vo taa namena se izveduvaat golemi optimizacii kaj preveduva~ite za da se dobie to pobrz kod za izveduvawe vo taa smisla posebno kaj funkciite koi prenesuvaat parametri se izveduvaat tehniki koi parametrite gi prenesuvaat preku internite registri namesto preku skladovi odnosno stek memoriski tehniki registrite vo procesorot se najbrzo nivo vo memoriskata hierarhija od tri pri~ini malo vreme na pristap zaradi malata golemina kon pove e registri mo`e da se pristapuva paralelno preku pove e porti za ~itawe odnosno zapi uvawe registrite se specifiraat so samo nekolku bita vo instrukcijata adresiraweto e ednostavno i brzo odnosno nema presmetuvawe na efektivni adresi i nema preveduvawe na adresi zaradi ovie pri~ini dobrata iskoristenost na registrite e od golemo zna~ewe za zabrzuvawe na presmetkite optimizacijata na preveduva~ite se sostoi i vo toa vo registrite da alociraat ~esto upotrebuvani programski promenlivi risc procesorite efektuiraat so podobri performansi i pobrzo izveduvawe posebno toga koga rezultatot ne mora vedna da se obnovi vo memorijata tuku mo`e privremeno da se zadr`i vo procesorot ova povlekuva programerot da definira koi podatoci e gi odr`uva postojano vo internite registri na mikroprocesorot za da mo`e da gi zgolemi performansite na sistemot so zgolemuvawe na brojot na interni registri kaj risc procesorite se dobiva efekt na zabrzuvawe na izveduvaweto poradi toa to se optimira referenciraweto na operandi i se namaluva pristapot kon memorijata koristej i ja prednosta na brziot registerski pristap golemiot broj na registri se grupiraat vo datoteka na registri register file iako prakti~no se realizira kako fizi~ki mala golemina smesten na istiot ~ip kako i procesorot vo procesorite proizvedeni vo periodot godina naj~esto se vgraduvaat po registri za celi broevi i registri za broevi so podvi`na zapirka pri toa eden od registrite ima sekoga vrednost nula so cel mnogu od operaciite koi pobaruvaat konstanta nula da se izveduvaat so golema brzina tipi~no kaj risc procesorite se vgraduvaat do tri paralelni porti za ~itawe i za zapi uvawe kon registrite so cel da se ovozmo`i brz paralelen pristap do aritemiti~ko logi~kata edinica tipovi na instrukcii i formati instrukciite kaj risc procesorite se odvojuvaat glavno na dva tipa instrukcii za pristap kon memorija i instrukcii to izveduvaat operacii me u registrite pristapot kon memorijata prakti~no se realizira so instrukcii za polnewe na registrite so podatoci od memorijata i instrukcii za zapis na podatocite od registrite nazad vo memorijata site klasi~ni operacii kaj cisc procesorite se odvivaat na pove e adresni na~ini so intenzivno koristewe na memorijata ovie operacii se relativno ednostavni za programerot tipi~no edna aritmeti~ka operacija kaj cisc procesorite naj~esto se definira so edna instrukcija za pristap kon prviot operand i vtora instrukcija kako aritmeti~ka operacija nad prviot ve e pro~itan operand i vtoriot operand vo memorijata na primer operacijata a b se preveduva vo slednata sekvenca na instrukcii za cisc procesori so dvoadresen instrukciski format mov r mem a add r mem b odnosno prvo se polni registerot r so vrednost na memoriskata lokacija na promenlivata a a potoa se izveduva sobirawe pome u registerot r i vrednosta na memoriskata lokacija za promenlivata b i rezultatot se zapi uva vo registerot r kaj risc procesorite ovaa koncepcija se menuva i se vmetnuva instrukcija za pristap kon vtoriot operand koga operandite se vo procesorot mo`e da se izvede instrukcijata to ja definira aritmeti~kata operacija za prethodniot primer e va`i mov r mem a mov r mem b add r r r vo ovoj slu~aj prvo vo registrite r i r se polnat vrednostite na promenlivite a i b a potoa se izveduva sobiraweto kaj registrite ne postoi razlika dali nekoj register se koristi kako bazen register ili kako indeksen register operaciite sekoga se izveduvaat nad podatoci vo registrite ovozmo`uvaj i golema prote~nost vo sistemot so ova se uprostuvaat adresnite mehanizmi za realizacija na sekoja instrukcija bidej i transferot na informacijata pome u procesorot i memorijata e odvoeno od obrabotkata na taa informacija za ovaa odvoenost postojat pove e pri~ini operandite se nao aat vo registrite lesna organizacija na prote~nosta mo`ni se prekini i restartuvawa na instrukcii vo prote~niot sistem dol`inata na instrukciite e fiksna zgolemena fleksibilnost za rasporeduvawe na instrukciite instrukciite se so fiksna dol`ina hardverot za prifa awe na instrukciite mnogu se poednostavuva koga instrukciite doa aat podredeni isto taka kontrolnite instrukcii branch jump se zabrzuvaat koga nivnata celna instrukcija ne gi nadminuva zborovnite granici od ovie pri~ini risc arhitekturite imaat fiksna dol`ina na instrukciite tipi~no bita odnosno bajti izvornite operandi imaat fiksna pozicija vo instrukciskiot format nezavisno od operaciskiot kod na ovoj na~in se reducira latentnosta na dekodiraweto i izvr uvaweto na instrukciite isto taka izvornite operandi mo`e da se ~itaat paralelno so dekodiraweto na operaciskiot kod od sekoja instrukcija ima eden rezultat prote~nosta se poednostavuva ako sekoja instrukcija zapi uva eden rezultat vo eden memoriski zbor ili register na ovoj na~in polesno se izveduvaat instrukcii za prekin i restartirawe rezime karakteristikite na risc procesorite se sveduvaat glavno na edna instrukcija za eden sistemski takt ednostavnosta na instrukciskoto mno`estvo dozvoluva sekoja instrukcija da se izvede prote~no pa se dobiva efektot kako da se izveduvaat za eden sistemski takt fiksen format na instrukcii tipi~no bita so cel da se zapazi prote~nosta mikroprocesorot postojano pristapuva kon sekoja sledna instrukcija na ednakov na~in operacii samo pome u podatoci vo registrite site operacii vo risc procesorite se izveduvaat pome u internite registri pristap kon memorija samo preku operacii za ~itawe i zapis kon memorijata se pristapuva preku specijalno nameneti instrukcii za ~itawe i zapis ne se dozvoleni drugi pristapi kon memorija nazad napred