diplomska rabota internet razvoj na januari godina vladata na sad gi postavuva osnovite na internet koga grupa od nau~nici zapo~nale so istra`uvawa vo oblasta na povrzuvaweto na kompjuterite vo mre`a ovie istra`uvawa bile finansirani od agencijata za istra`uva~ki proekti darpa defence advanced research projects agency koja bila oddel od ministerstvoto za odbrana na sad rabotata vo ramkite na proektot nare~en arpanet bila naso~ena kon sozdavawe na mre`a so komutacija razmena na paketi packed switched toa e takov tip na kompjuterska mre`a vo koj informacijata se razbiva deli na mali paketi i tie paketi se dvi`at nezavisno eden od drug po razli~ni pati ta sè dodeka ne pristignat na mestoto na svojata destinacija na po~etok proektot arpanet bil sostaven od samo kompjuteri za vladata na sad takov sistem bilo idealno re enie bidej i duri i vo slu~aj na vojna rabotata na voenite komunikacii nemalo da bide prekinata ako del od komunikacionata linija se prekine malite paketi mo`at da bidat predadeni po drugi aktivni linii ako pak nekoj od paketite se zagubi kompjuterot koj ja predava informacijata e go isprati povtorno sistemot arpanet gi povrzuvalo nau~nite rabotnici od oddale~eni kompjuterski centri godina arpanet odlu~uva deka e vreme da go prika`e sistemot na javnosta sistemot prodol`il da se razviva i vo godina bil razdelen na dela arpanet i milnet sistemot milnet bi za~uvan za voeni celi a arpanet za civilni istra`uva~ki celi postoela mo`nost za razmena na informacii me u dvete mre`i i takvoto povrzuvawe bilo nare~eno internet istata godina tcp ip protokolite bile prifateni kako standard i sekoj kompjuter doma in host povrzan na mre`ata moral da gi prifati tie protokoli vo po~etokot na godina po~nale da se pojavuvaat novi mre`i koi gi uslu`uvale drugi lu e i organizacii bitnet because it's time network csnet computer science network itn vo po~etokot tie mre`i ne bile del od mre`ata internet no so tek na vreme bile prisoedineti kon nea i so nego korisnicite na tie mre`i mo`ele da razmenuvaat informacii me usebe e mnogu va`na godina za internet toga nacionalniot nau~en fond nsf national science foundation gi povrzal nau~nicte od celata teritorija na sad so pet superkompjuterski centri brzite mre`i povrzuvaj i gi tie superkompjuteri obrazuvaat bazna osnovna backbone mre`a poznata pod imeto nsfnet mre`ata nsfnet stanala osnova na internet vo sad vo godina arpanet prestanala da postoi no internet sè u te prodol`uva da `ivee i vklu~uva mnogu mre`i niz cel svet i drugite dr`avi istovremeno gi razvivale svoite kompjuterski mre`i i imale mo`nost da se povrzat kon nsfnet internet na primer vo kanada ekvivalent na mre`ata nsfnet stanala ca'net taa e dostapna za pove e od eden milion lu e i e povrzana so nsfnet denes nsfnet e samo del od internet regionalnite trgovskite privatnite i me unarodnite mre`i povrzani edna so druga obrazuvaat sistem mnogu pogolem i zna~itelno pomo en od negovite sostavni delovi osnovni poimi definicii internet kratenka od internetwork e svetski rasprostraneta kolekcija od me usebno povrzani mre`i koi to go koristat internet protokolot ip internet protocol za povrzuvawe na razli~ni fizi~ki mre`i vo edna logi~ka mre`a internet arhitekturata i funkcioniraweto ne mo`e da se opi at bez definirawe i objasnuvawe na nekolku va`ni poimi koi se odnesuvaat na internet i tcp ip mno`estvoto od protokoli kompjuter doma in host kompjuterska mre`a e komunikaciski sistem koj povrzuva kompjuteri doma ini kompjuter doma in host mo`e da bide bilo koj kompjuter od mikrokompjuteri preku obi~ni personalni do golemi superkompjuteri ip adresa biten broj koj ednozna~no go identifikuva sekoj kompjuter doma in na internet datagram datagram e podato~en paket koj se ispra a kako edna poraka sekoj datagram niz mre`ata se dvi`i nezavisno sekoj ip datagram sodr`i izvorna i celna ip adresa prenosni servisi postojat dva vida na servisi za transport na podatoci konekcisko orientiran conection oriented servis vo koj se postavuva virtuelna vrska me u dvata procesi ispra a~ot i prima~ot toa vsu nost e logi~ka vrska koja mora da se postavi pred po~etokot na prenosot i se zatvora koga ve e ne e potrebna i nekonekciski conectionless servis toa e onaa komunikacija kade to individualnite paketi se prenesuvaat nezavisno eden od drug bez da postoi vrska pome u dvata procesi porti ports i priklu~nici sockets tcp protokolot od tcp ip mno`estvoto e odgovoren za dostavuvawe na podatoci primeni od ip do to~nata aplikacija aplikacijata so koja podatocite se dvi`at se identifikuva so biten broj nare~en porta kombinacijata od ip adresata i portata se vika priklu~nik socket dva priklu~nici ednozna~no ja identifikuvaat vrskata me u dve aplikacii koi rabotat na dva kompjuteri doma ini na internet ruteri naso~uva~i routers i gejtvei kapii gateways internet povrzuva ili pove e mre`i taka to kompjuterite od edna mre`a mo`at da komuniciraat so kompjuteri od druga mre`a toa komunicirawe e ovozmo`eno so uredi ruteri naso~uva~i routers koi povrzuvaat dve ili pove e razli~ni fizi~ki mre`i funkcijata na naso~uva~ot e da gi naso~uva i prenesuva paketite so podatoci od edna vo druga mre`a vo internet ovie uredi isto taka se vikaat i ip ruteri istoriski naso~uva~ite se vikale gejtvei kapii gateways i ovoj poim se koristi vo golem del od tcp ip literaturata denes poimot kapija pove e se koristi kako aplikaciski proces kapija to povrzuva dve razli~ni mno`estva od protokoli za nekoja posebna aplikacija naj~esto e mail ili ftp odlu~uvaweto koj naso~uva~ da se koristi pri prenosot na podatoci se vika rutirawe naso~uvawe routing internet protokolot ja sozdava taa odluka za sekoj paket internet adresirawe internet adresa e biten broj obi~no zapi an kako decimalni broevi oddeleni so to~ki sekoj od ~etirite dela od adresata e bajt bita iako mre`nite broevi se zapi ani kako bajti tie logi~ki se grupirani vo dva dela so prefiks od bitovi koi ozna~uvaat vo koja klasa adresi pripa a a b c d e ovie pet klasi na adresi se vovedeni za rakuvawe so adresite za razli~ni nameni prviot del e mre`na a vtoriot logi~ka adresa za sekoj bajt na delot od kompjuterot doma in host ne se dozvoleni site mo`ni vrednosti kompjuterite doma ini so adresi ili za site bajti se rezervirani za specijalna namena mre`ata e rezervirana za lokalen ip transport obi~no adresata se pridru`uva na specijalen interfejs na kompjuterot doma in host takanare~en loopback interfejs koj se odnesuva kako zatvoren krug sekoj ip paket predaden od tcp ili udp se vra a isto kako da pristignuva od nekoja mre`a ova ovozmo`uva polesen razvoj i testirawe na mre`en softver bez koristewe na vistinska mre`a druga korisna primena e koga se koristi mre`en softver na osamen kompjuter doma in tcp ip transmission control protokol internet protokol tcp ip e mno`estvo od protokoli koi se razvieni so cel da ovozmo`at sorabotka t kompjuterite e gi delat resursite niz mre`ite tcp i ip se najpoznati dva protokoli od toa mno`estvo pa normalno e terminot tcp ip ili ip tcp da se odnesuva na celata familija kako i sekoj drug protokol za komunikacija i tcp ip se sostoi od sloevi layers aplikacionen protokol tcp protokolot e odgovoren za proverka na pristignuvaweto na podatocite od klientot do serverot ip koj ovozmo`uva osnoven servis za prenesuvawe na datagramite do nivnata destinacija protokolite koi se potrebni za upravuvawe so specifi~niot fizi~ki medium kako ethernet i dr tcp ip funkcionira na sledniov na~in aplikacioniot protokol definira mno`estvo od komandi koi edna ma ina gi ispra a do druga tcp e odgovoren za verifikacija na pristignuvaweto na podatocite me u ma inite podatocite mo`e da se izgubat niz mre`ite niz koi se dvi`at pa zatoa tcp dodava i poddr ka za otkrivawe na gre ki ili izgubeni podatoci i aktivira povtoren prenos sè dodeka podatocite ne se prenesat pravilno i kompletno ako nekoi podatoci se golemi tcp gi razdeluva vo nekolku datagrami i se gri`i za korekten prenos na site potoa tcp povikuva servisi od ip iako servisite koi gi obezbeduva tcp se potrebni za mnogu aplikacii sepak ima i takvi na koi ne im e potreben servisite koi se potrebni za sekoja aplikacija se nao aat vo ip isto kako tcp i ip e biblioteka od rutini koi se povikuvaat od tcp no se dostapni i na aplikaciite koi ne go koristat tcp ip e odgovoren za dvi`ewe na paketite od jazol do jazol ip go prenesuva sekoj paket vrz baza na adresata na destinacijata ip broj ip raboti na gejtvej kapija gateway ma ini koi gi prenesuvaat podatocite niz celiot svet ovaa strategija na sozdavawe na nekolku nivoa na protokoli se vika layering modelot na tcp ip pretpostavuva deka postojat golem broj od nezavisni mre`i me usebe povrzani so kapii gateways tcp ip e izgraden vrz nekonekciskata connectionless tehnologija informacijata se prenesuva kako niza od datagrami datagramite ~esto se dvi`at niz razli~ni mre`i pred da stignat do nivnata krajna destinacija za seto toa da e nevidlivo za korisnikot potrebno e rutirawe naso~uvawe routing sè to korisnikot treba da znae za da pristapi do drug sistem e internet adresata imeto internet servisi file transport protocol ftp namenata na ftp e da ovozmo`i delewe sharing i siguren prenos na podatoci na krajni sistemi koi mo`e da koristat razli~ni sistemi za skladirawe storage sistems ftp prenesuva binarni ili ascii datoteki do to i od from oddale~en remote kompjuter doma in ftp e dizajniran za rabota na razli~ni kompjuterski sistemi odnosno razli~ni operativni sistemi vo del od baraweto za prenos na podatoci se specificiraat razli~ni atributi tip na podatoci tip na datoteki i na~in na prenos tipot na podatoci i na datoteki go adresiraat na~inot na koj se skladirani datotekite vo izvorniot kompjuter doma in i celniot kompjuter doma in destinacijata na~inot na prenos na podatoci specificira kako datotekite se prenesuvaat niz internet ftp go koristi tcp za prenos na podatoci i koristi sigurnosni kontroli avtomatski ovozmo`eni so tcp vrskata so cel da obezbedi siguren prenos na podatocite i potvrda deka prenesenata datoteka e kopija ednakva so originalnata tcp portata se koristi za implementacija na operaciite za prenos na podatoci dodeka tcp portata se koristi za implementacija na ftp kontrolnite proceduri za izvr uvawe na prenos na podatoci potrebni se dve oddelni vrski kontrolna vrska se koristi za predavawe na kontrolnite informacii vo forma od komandi i odgovori vo dvata direktoriumi me u lokalniot i oddale~eniot kompjuter doma in i vrska za prenos se koristi za prenos na podatoci i proverka potvrda na prenosot ftp procesot na kompjuterot doma in koj go bara prenosot na podatoci se narekuva ftp klient procesot na kompjuterot doma in to odgovara na baraweto se vika ftp server algoritmot e sledniov korisnikot povikuva ftp i go dava imeto na oddale~eniot kompjuter doma in na ftp klientot ftp klientot otvora tcp vrska so ftp serverot koristej i ja tcp portata ova e kontrolna vrska klientot gi ispra a komandite na serverot so korisni~ko ime i lozinka serverot mu dozvoluva na kompjuterot doma in koj gi prima komandite da ja izvr i potrebnata identifikacija na privilegiite na korisnikot potoa serverot ispra a odgovor do klientot ozna~uvaj i dali identifikacijata bila uspe na klientot ispra a komandi so ozna~eni ime na datoteka tip na podatoci tip na datoteka i na~inot na prenos koj e se koristi klientot isto taka ispra a i komanda koja ozna~uva dali e toa pra awe na datoteka ili primawe na kopija od datoteka serverot vra a odgovor dali opciite za prenos se prifatlivi ili ne serverot otvora druga tcp vrska za prenos na podatoci so klientot serverot ja koristi tcp portata standardna za prenos na podatoci dodeka za klient se koristi prethodno ispratenata porta od klientot na serverot procesot koj gi ispra a podatocite prvo gi pakuva pa potoa gi dostavuva tie paketi do procesot koj gi prima koristej i ja vrskata za prenos na podatoci za obezbeduvawe na korekten prenos se koristtat standardna tcp kontrola na potokot proverka na gre ki i proceduri za povtoren prenos otkako vleznata datoteka e se prenese procesot koj ja ispratil ja zatvora vrskata za prenos na podatoci kontrolnata vrska mo`e da se koristi za po~etok na nov prenos na podatoci ili mo`e da se zatvori naj~esto koristeni ftp komandi se ls ili dir prika`uva lista od datoteki vo direktoriumot od oddale~eniot kompjuter doma in cd go menuva rabotniot direktorium na oddale~eniot kompjuter doma in lcd go menuva rabotniot direktorium na lokalniot kompjuter doma in get ili rcve prenesuva datoteki od rabotniot direktorium na oddale~eniot kompjuter doma in do rabotniot direktorium na lokalniot kompjuter doma in put ili send prenesuva datoteki od rabotniot direktorium na lokalniot kompjuter doma in do rabotniot direktorium na oddale~eniot kompjuter doma in delete gi bri e specificiranite datoteki od rabotniot direktorium na oddale~eniot kompjuter doma in quit ili bye kraj na ftp sesija postojat dva vida na ftp regularen regular ftp so korisni~ko ime username i lozinka password i anonimen anonymous ftp koj isto taka pobaruva korisni~ko ime i lozinka kade korisni~ko ime e anonymous a lozinka e e mail adresata eden od najkorisnite servisi na internet od sigurnosna gledna to~ka anonimniot ftp e potencijalno rizi~en pri instalacija na serverot na daden sistem potrebno e da se vovede restrikcija na privilegiite za pristap na anonimniot klient telnet telnet ovozmo`uva standarden metod za povrzuvawe na terminalni uredi i terminalno orientirani procesi me u niv telnet protokolot vospostavuva vrska klient server kade klient e softverot koj raboti na lokalen kompjuter doma in za lokalniot korisnik dodeka server softverot raboti na oddale~eniot kompjuter doma in telnet upravuva so prenosot na podatoci me u klientot i serverot koga korisnikot e logiran direktno na oddale~niot kompjuter doma in telnet softverot implementira login sesija koristej i tcp vrska me u klientot i severot telnet serverot gi prifa a tcp barawata za ovozmo`uvawe na konkurentna transportna vrska me u pove e telnet klienti otkako e se povika telnet so imeto na oddale~eniot kompjuter doma in servisot pobaruva korisni~ko ime i lozinka toa se pravi otkako klientot vospostavuva tcp vrska so serverot po postavuvaweto na vrskata login prodol`uva so rabota na ist na~in kako korisnikot da e direktno priklu~en na oddale~eniot kompjuter doma in po vnesuvawe na korektna login sekvenca korisnikot mo`e da koristi bilo koja komanda dostapna na povrzaniot ured priklu~en na oddale~eniot kompjuter doma in na primer za unix operativen sistem mo`e da se koristat komandi kako ls ps cd ln itn mo`e da se slu~i nekoi komandi da ne se dostapni to se dol`i na restrikcijata vovedena naj~esto za anonimnite korisnici telnet vrskata se prekinuva so logout komanda tcp portata se koristi kako predefinirana za implementacija na dale~en telnet login servis gopher gopher e programa za razgleduvawe browsing datoteki i direktoriumi niz internet bazirana na server klient modelot toj gi prezema informaciite od kompjuterski sistemi nare~eni gopher serveri koga korisnikot e izbere datoteka gopher ja prezema i ja prika`uva istata gopher avtomatski go prepoznava tipot na formatot binaren ili ascii vo slu~aj na binarna datoteka gopher ja prezema na soodveten na~in taka to taa mo`e da se koristi soglasno nejzinata namena na primer ako datotekata e slika gopher startuva nadvore na programa za obrabotka na sliki upravuvaweto so vakva masivna zbirka od informacii e lesno gopher gi organizira informaciite vo serii od menija i dozvoluva prebaruvawe na informaciite to odgovaraat na specificirani klu~ni zborovi gopher server softverot e dostapen za unix pc's macs vms i drugi operativni sistemi va`ni unix gopher klienti se gopher tekst klient xgopher x windows verzija i moog x windows verzija so motif korisni~ki interfejs gophers za ms dos i windows se pc gopher iii od univerzitetot vo minesota sad i wsg winsock gopher klient preddefinirana gopher porta e ako serverot raboti ispravno mo`na e telnet sesija na gopher portata telnet localhost elektronska po ta e mail elektronskata po ta ili e mail bil eden od najkoristenite servisi na internet no denes toa e www taa e zasnovana vrz konceptot na adresi e mail adresata gi sodr`i site potrebni podatoci za ispratenata poraka da stigne do bilo koe mesto adresite za elektronskata po ta se pojavuvaat vo dva formati internet koj go koristi znakot i uucp go koristi format elektronskata po ta raboti vo pozadina so koristewe na simple mail transfer protocol smpt vsu nost programata sendmail za unix serveri ja prevzema porakata i preku tcp ip mre`a ja ispra a do vistinskata destinacija isto taka elektronska po ta mo`e da se prima i so koristewe na post ofice protocol pop koj e dizajniran za prifa awe na po ta od serverot so pomo na klient softver instaliran na kompjuterot na korisnikot serverot raboti postojano vo zadnina na sistemot i gi prifa a avtoriziranite povici celata primena elektronska po ta se ispra a na stranata na soodvetniot klient softver pa korisnikot mo`e da ja prebaruva ~ita i da pi uva nova po ta od svojot lokalen kompjuter analogno va`i i za ispra aweto na elektronska po ta vakvi programi se netscape navigator microsoft explorer i dr hypettext transfer protocol http hypertext transfer protocol http e aplikaciski protokol so ednostavnost za koristewe i brzina potrebni za distribuiranite informacioni sistemi toj e objektno orientiran i mo`e da se koristi za razli~ni zada~i so pomo na metodite komandite za barawa idejata na http e da im ovozmo`i na korisnicite nezavisnost od podatocite koi se prenesuvaat vo world wide web http se koristi od godina prvata implementacija na http e poznata kako http vo koja sekoe barawe zapo~nuva so get drugi metodi ne se poddr`ani http protokolot se bazira vrz klient server modelot klient aplikacijata ispra a barawe direktno do http serverot na tcp portata preddefinirana porta no mo`e da se promeni serverot startuva nov proces za da odgovori baraeto vo http i http toa e implementirano so sozdavawe na nova vrska za sekoe barawe http voveduva postojana vrska t klientot i serverot mo`at da razmenuvaat pove e barawa i odgovori sè dodeka vrskata eksplicitno ne se zatvori http protokolot e razvivan vo periodot od do vo nego se napraveni nekoi promeni kako to se definirawe na nekoi novi metodi za barawata zaedno se get metodot vovedeni se i head i dozvoluva na klient aplikacijata da pobaruva resursi i informacii za nego bez prethodno prezemawe receiving i post ovozmo`uva vistinska interaktivnost vo web metodite za vreme na i godina se razviva http so podobruvawe na nekoi osnovni http mo`nosti i otstranuvawe na problemite koi se pojavile se pojavuvaat novi metodi delete put options trace postojani vrski ke irawe itn dvata novi metodi delete i put mu dozvoluvaat na korisnikot da upravuva do resursite na serverot pa zatoa se voveduvaat ip adresno bazirani restrikcii ili restrikcii so nekoj metod na identifikacija od http